Ljudska prava · 2016–2026

Nadzor nad novinarima i aktivistima

Nalazi Amnestija i BIRN-a o špijunskom softveru, odgovor institucija i tužba direktora BIA protiv KRIK-a

Sistemski značajForenzički nalazi i navodi; ishod nije utvrđen

IshodPodneta prijava, bez odlukestanje 20. 10. 2026.Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal podneta je prijava 2026, a odluka nije poznata.

Sadržaj dosijea

Pregled

Amnesty International je decembra 2024. objavio forenzičke nalaze da su policija i BIA otključavali telefone novinara i aktivista alatom Cellebrite i na njih instalirali špijunski softver NoviSpy; BIA to odbacuje. Naredni nalazi govore o pokušajima napada softverom Pegasus 2025. i 2026. Nijedan postupak nije dao ishod, a Poverenik nije otvorio predmet. Dosije obuhvata i tužbu direktora BIA protiv KRIK-a, okončanu presudom protiv novinara.

Stanje postupka · izvor od

Insajder je 20. oktobra 2026. naveo da posle novih navoda o napadima špijunskim softverom nema odgovora tužilaštva, MUP-a ni BIA. Raniji izvor navodi da se BIA ogradila ocenom o senzacionalizmu. [9]

Širi kontekst

Amnesty International navodi da je policija i BIA koristila alat Cellebrite za otključavanje telefona novinara i aktivista, a zatim domaći softver NoviSpy za tajni nadzor, često tokom pritvora ili razgovora. [4]

Prema BIRN-u, razvoj NoviSpy-a datira iz 2018, a server na koji šalje podatke nalazi se u BIA. To je nalaz Amnestija, ne sudski utvrđena činjenica. [5]

Činjenice i navodi

Forenzički nalaz Amnesty International Security Lab; državni organi osporavaju

Amnestijeva Security Lab pripisuje NoviSpy BIA sa visokim stepenom sigurnosti, na osnovu forenzičkih tragova na telefonima novinara i aktivista. BIA i MUP osporavaju zakonitost optužbi, a nezavisna provera nije sprovedena. [4]

Istraživanje BIRN-a uz ocene pravnika

BIRN navodi da nijedan aktivista pozvan na razgovor u BIA, tokom kojeg su podaci izvučeni ili softver instaliran, nije dobio sudski nalog. Pravni stručnjaci navode da u Srbiji nema zakonske osnove za upotrebu špijunskog softvera. [5]

Saopštenje kompanije prema Amnesty-ju

Cellebrite je 25. februara 2025. saopštio da je, nakon provere navoda iz izveštaja, prekinuo upotrebu svojih proizvoda kod relevantnih korisnika u Srbiji. [6]

Forenzički nalaz Amnestija; počinilac nije utvrđen

Prema forenzičkoj analizi Amnestija, dve novinarke BIRN-a bile su februara 2025. meta neuspelog pokušaja instaliranja softvera Pegasus. Amnesty ocenjuje da su verovatno uključeni državni akteri; počinilac nije utvrđen. [7]

Nalaz SHARE-a i Citizen Laba; prijava u obradi

SHARE fondacija i Citizen Lab objavili su septembra 2026. da je 14 članova studentskog pokreta i političara bilo meta napredne špijunaže. Advokati jedne od njih podneli su krivičnu prijavu zbog Pegasusa. [8]

Pravosnažna građanska presuda prema izveštajima

Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je osudio novinare KRIK-a po tužbi tadašnjeg direktora BIA Bratislava Gašića zbog vesti sa suđenja. Sudovi su ranije jednom ukinuli prvostepenu presudu. [10] [11]

Tvrdnja političkog pokreta; nije potvrđeno

Pokret Dosta je bilo je 2016. tvrdio da su novinari KRIK-a pod tajnim nadzorom i tražio smenu direktora BIA i VBA. Izvor ne dokazuje nadzor i ne sadrži odgovor službi. [3]

Hronologija

  1. 2016-03-19

    Pokret Dosta je bilo zatražio je smenu direktora BIA i VBA i tvrdio da su istraživački novinari pod nadzorom službi. [3]

  2. 2021-05

    Tadašnji direktor BIA Bratislav Gašić tužio je KRIK zbog povrede časti i ugleda u vezi sa vešću o suđenju kriminalnoj grupi. [11]

  3. 2021-06-02

    Međunarodne organizacije za slobodu medija pozvale su Gašića da povuče tužbu, ocenjujući je SLAPP tužbom. [2]

  4. 2023-05-30

    Apelacioni sud ukinuo je prvostepenu presudu protiv KRIK-a i vratio predmet na ponovno suđenje pred drugim sudijom. [11]

  5. 2023-11

    Amnesty i partneri dokumentovali su da su dvoje članova civilnog društva u Srbiji bili meta napada Pegasusom bez interakcije korisnika. [7]

  6. 2024-12-16

    Amnesty International i BIRN objavili su izveštaj „A Digital Prison“ o otključavanju i zaražavanju telefona novinara i aktivista alatima Cellebrite i NoviSpy. [4] [5]

  7. 2025-02-14

    Dve novinarke BIRN-a primile su Viber poruke sa linkom ka lažnoj stranici N1, koji je Amnesty povezao sa softverom Pegasus. Napad nije uspeo. [7]

  8. 2025-02-20

    Pravosnažna presuda Apelacionog suda protiv KRIK-a u sporu sa Gašićem; KRIK mora da plati nešto više od 140.000 dinara. [10]

  9. 2025-02-25

    Cellebrite je saopštio da prekida upotrebu svojih alata kod relevantnih korisnika u Srbiji. [6]

  10. 2025-06-07

    Deset organizacija civilnog društva saopštilo je da nije poznato da su institucije preduzele korake, iako su krajem maja dopunile krivičnu prijavu. [1]

  11. 2026-09-02

    SHARE fondacija i Citizen Lab objavili su da je 14 učesnika studentskog pokreta i političara bilo meta špijunskih alata. BIA je sutradan ocenila navode kao „trivijalni senzacionalizam“. [8]

  12. 2026-09-17

    Poverenik za informacije od javnog značaja saopštio je BIRN-u da nije otvorio predmet jer nema konkretne informacije i dokaze. [8]

  13. 2026-10-06

    Advokati jedne od meta podneli su krivičnu prijavu Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal protiv nepoznatih lica u BIA i policiji i odgovornih u kompaniji NSO Group. [8]

Reakcije i javne tvrdnje

Stavovi imenovanih učesnika i navodi objavljeni u izvorima. Nisu rezultat merenja javnog mnjenja niti potvrda iznetih optužbi. Izjave su sažete; izvor sadrži njihov puni kontekst.

Pokret Dosta je bilo (lider Saša Radulović) · Nepotvrđena tvrdnja

Pokret je tvrdio da su novinari KRIK-a predmet tajnog nadzora i tražio parlamentarnu istragu. Tvrdnja je politička i bez dokaza u tekstu. [3]

Bratislav Gašić, direktor BIA (u vreme tužbe) · Demanti

Odbacio je navode iz članka KRIK-a i tražio odštetu od pola miliona dinara za povredu ugleda. [2]

Organizacije Media Freedom Rapid Response · Kritika

Ocenile su tužbu neosnovanom jer je KRIK tačno preneo dokaze iz sudnice i Gašiću dao priliku da odgovori. [2]

Kompanija Cellebrite · Odgovor

Rekla je BIRN-u da nema saznanja o zloupotrebi i da će, ako je to tačno, preispitati saradnju sa Srbijom. [5]

Bezbednosno-informativna agencija · Demanti

Odbacila je izveštaj Amnestija kao besmislen i navela da radi isključivo u skladu sa zakonima. BIRN-u nije odgovorila na pitanja. [5]

Ana Toskić Cvetinović, Partners Serbia · Kritika

Ocenila je da slučajevi stvaraju utisak da nema nadzora nad policijom i BIA i da ugrožavaju privatnost šire zajednice aktivista. [5]

Beogradski centar za ljudska prava (uz devet drugih organizacija) · Kritika

Saopštili su da nije poznato koje su korake preduzele institucije i da država u odgovoru UN nije dostavila tražene informacije. [1]

Apelacioni sud u Beogradu (obrazloženje presude prema KRIK-u) · Izveštavanje

Sud je ocenio da od direktora BIA javnost očekuje visoke kompetencije, što je ocenio kao otežavajuće za negativan utisak koji članak ostavlja. KRIK navodi da to ne odgovara pravilu veće tolerancije javnih funkcionera. [10]

Bezbednosno-informativna agencija · Demanti

Odbacila je septembarske navode o napadima kao „trivijalni senzacionalizam“, bez odgovora na pojedinačne slučajeve. [8]

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti · Odgovor

Saopštio je da nije pokrenuo postupak, jer nema konkretne informacije i dokaze koji bi omogućili da se utvrdi osnov za postupanje. [8]

Tijana Stevanović, advokatica jedne od meta · Kritika

Tvrdi da je tužilaštvo moralo da postupi odmah po saznanju, jer se dela gone po službenoj dužnosti. [9]

Posledice i značaj

Zašto ova oznaka: Sistemski značaj

Izvori dokumentuju ponovljene, forenzički potvrđene napade na novinare i aktiviste i opšte nedostatke pravnog okvira za nadzor (Amnesty, BIRN, SHARE/Citizen Lab). Posledice se odnose na slobodu medija i rad službi, ne samo na pojedince. [4] [5] [8]

Urednička procena društvenog i institucionalnog dometa · pregled 2026-10-27. Kriterijumi značaja

Ljudi

Više novinara i aktivista čiji su telefoni otključani ili zaraženi; imena meta nisu navedena

Javni novac

Finansijski obim nije predmet ove ocene; tužba direktora BIA tražila je pola miliona dinara, a KRIK je osuđen na oko 140.000 dinara

Institucije

Pravni osnov i nadzor nad policijom i BIA, postupanje tužilaštva, Poverenika i Zaštitnika građana

Obuhvat i trajanje

Srbija · novinari, ekološki aktivisti, studenti

Uredničko tumačenje mogućih posledica, na osnovu navedenih izvora.

Spor oko nadzora zavisi od pravne osnove: BIRN navodi da zakon ne predviđa upotrebu špijunskog softvera bez sudskog naloga. To je ocena pravnika, a nadležni organi nisu utvrdili da li je naredba postojala. [5]

Odsustvo javno poznatog ishoda u prijavama i izostanak odgovora institucija otvaraju pitanje delotvornosti kontrole nad službama, nezavisno od toga ko je napade izveo. [1] [9]

Otvorena pitanja

  • Ko je izvršio napade softverom Pegasus 2025. i 2026. i da li postoji sudski ili tužilački nalog za nadzor? Izvori navode samo ocenu Amnestija o verovatnoći učešća državnih aktera. [7] [8]
  • Da li je Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal otvorilo istragu po prijavi iz oktobra 2026? BIRN je pitao u septembru i nije dobio odgovor. [8]

Osobe i povezani slučajevi

Veze pokazuju gde je osoba pomenuta i u kom svojstvu. Pominjanje u više slučajeva ne dokazuje zajedničko delovanje niti odgovornost. Prijave imovine potiču iz javnog registra Agencije za sprečavanje korupcije. Veza potvrđuje samo da je u registru ista osoba na javnoj funkciji; prikaz prijave nije tvrdnja o nezakonitom sticanju imovine i nije dokaz u ovom slučaju.

Bratislav Gašić

Sudski ishod

Direktor BIA u vreme tužbe protiv KRIK-a; kasnije ministar unutrašnjih poslova.

Parnica o časti i ugledu okončana je presudom u njegovu korist. To ne govori o zakonitosti nadzora koji se pripisuje BIA. [2] [10] [11]

Prijave imovine · registar ACAS ↗ Poslednja prijava · original u registru Agencije · provereno 27.10.2026.

Saša Radulović

Javna izjava

Lider pokreta Dosta je bilo koji je 2016. tvrdio da su novinari pod nadzorom.

Izvor prenosi tvrdnju pokreta; ona nije potvrđena u istom izvoru. [3]

Prijave imovine · registar ACAS ↗ Poslednja prijava · original u registru Agencije · provereno 27.10.2026.

Sve osobe i veze →

Istorija izmena

Datirane dopune i ispravke ovog dosijea. Potpun dnevnik: Promene u arhivi.

  1. Novi dosije

    Novi dosijei: 48 dosijea iz liste prijavljenih afera (aferesns)

    Dosijei nastali iz javno prikupljene liste naslova afera (aferesns, uvezena uz pisanu saglasnost vlasnika), kroz postupak traženja izvora i izrade dosijea: svaki je rađen iz sačuvanih izvora kvalifikovanih redakcija, sa odvojeno pripisanim navodima i odgovorima, i pregledan u kontekstu izvora pre objave. Od 304 prijavljena naslova, 48 je dobilo dosije, 36 je već bilo pokriveno, 184 nije imalo upotrebljive izvore, a ostatak je spojen ili odbačen; četiri su zadržana zbog tankih izvora.

Izvori

11 referenci. Status privatne kopije naveden je uz svaki izvor.

  1. 01

    NVO: Nije poznato da li su institucije Srbije nešto preduzele zbog špijuniranja novinara i aktivista

    N1 Info RS · 2025-06-07

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana

  2. 02

    Media NGOs concerned over Serbian Intelligence chief's law suit against KRIK

    N1 Info RS · 2021-06-02

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana

  3. 03

    Dosta je bilo: Smeniti direktore BIA i VBA

    N1 Info RS · 2016-03-19

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana

  4. 04

    Serbia: Authorities using spyware and Cellebrite forensic extraction tools to hack journalists and activists

    Amnesty International · 2024-12-16

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana · Javna arhivska kopija · 2026-10-20

  5. 05

    Silent Spying: How Serbian Intelligence Hacks Activists’ Phones – Without Them Knowing

    Balkan Insight · 2024-12-16

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana · Javna arhivska kopija · 2026-09-08

  6. 06

    Serbia: Cellebrite halts product use in Serbia following Amnesty surveillance report - Amnesty International Security Lab

    Amnesty International Security Lab · 2025-02-26

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana · Javna arhivska kopija · 2026-08-29

  7. 07

    Dve novinarke BIRN-a na meti špijunskog softvera: Napadači koristili lažnu N1 stranicu

    N1 Info RS · 2025-03-27

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana · Javna arhivska kopija · 2026-01-16

  8. 08

    Serbian Student Targeted by Spyware Attack Sues Authorities

    Balkan Insight · 2026-10-06

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana · Javna arhivska kopija · 2026-10-14

  9. 09

    Špijunski softver Pegasus ponovo u fokusu: Bez odgovora posle objave SHARE fondacije o slučajevima Đokića i Bajića (VIDEO)

    Insajder · 2026-10-20

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana

  10. 10

    Sudije tvrde da je trebalo da budu tolerantniji prema njemu: KRIK pravosnažno osuđen po Gašićevoj tužbi

    Dnevni list Danas · 2025-02-20

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana

  11. 11

    Ukinuta presuda protiv KRIK-a zbog teksta o Gašiću

    KRIK · 2023-05-30

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija originala nije evidentirana · Javna arhivska kopija · 2026-09-27

Povežite svoj AI sa arhivom

Dodajte AFERE kao izvor u ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta. Asistent tada odgovara iz arhive: sa oznakom koliko je navod utvrđen, sa izvorima i linkom na dosije ili unos, umesto iz sećanja.

https://mcp.afere.info/mcp

Kako da ga dodate

  1. Claude (claude.ai, desktop i mobilna aplikacija): Podešavanja → Konektori → Dodaj prilagođeni konektor, nalepite adresu iznad i sačuvajte. Prijava nije potrebna.
  2. ChatGPT Podešavanja → Aplikacije i konektori → Napredno: uključite režim za programere, zatim Kreiraj, nalepite adresu iznad i za autentifikaciju izaberite „bez prijave“.
  3. Drugi asistenti (Claude Code, Cursor i drugi MCP klijenti): dodajte udaljeni MCP server sa ovom adresom, transport HTTP, bez prijave. Na primer: claude mcp add --transport http afere https://mcp.afere.info/mcp

Šta možete da pitate

Neka vas asistent obavesti

Asistenti koji mogu da obavljaju zakazane zadatke, na primer ChatGPT, Claude, OpenClaw ili Le Chat, mogu da prate ono što vas zanima: osobu, instituciju, grad ili vrstu događaja. Zadajte im da jednom dnevno provere šta je novo u arhivi i da vam jave samo kada se nešto desi.

„Svakog jutra proveri na AFERE da li ima nešto novo o Gradskoj upravi Novog Sada ili o hapšenjima u Novom Sadu. Javi mi samo ako ima, sa izvorima.“

Asistent može da pogreši ili da navod predstavi kao utvrđenu činjenicu. Pre nego što nešto prenesete, otvorite dosije ili unos i proverite izvor. Hapšenje, prijava i optužnica nisu presuda.

Podaci su otvoreni pod licencom CC BY 4.0, uz navođenje „AFERE (afere.info)“. Najviše 60 poziva u minutu po adresi; za veće analize: podaci/index.json · CC BY 4.0